Bliska budućnost radnih mjesta: dijelićemo poslove sa robotima i svaki drugi zaposleni će da se prekvalifikuje

Analiza iz Izvještaja Budućnost radnih mjesta („The Future of Jobs Report 2020″) Svjetskog ekonomskog foruma pokazuje nekoliko ključnih trendova za poslove budućnosti. Možemo ih klasifikovati na one koji se tiču tehnologije, na trendove koji dolaze iz potrebe za ličnim razvojem i usvajanjem neophodnih interpersonalnih vještina, i na one koji se odnose na promjene načina poslovanja, zbog promjena lanaca vrijednosti i izmještanja poslovanja.
U srži fenomena nalaze se dva uzroka ove epohalne promjene, koja će biti radikalnija u trećoj deceniji 21. vijeka. Jedno je kriza izazvana pandemijom COVID-19, koja je na prvom mjestu poremetila lance vrijednosti i izmjestila mnoga radna mjesta, ali preteže disrupcija povezana sa tehnološkim razvojem koji je sam po sebi neizbježan a koga je pandemija samo ubrzala.

Tehnologija će podstaći globalnu neravnotežu u svim industrijama

Svjetski ekonomski forum ističe nekoliko glavnih procesa kada je riječ o tehnologiji i budućnosti radnih mjesta. Izdvajaju se ove vidljive promjene u narednih nekoliko godina:

• Očekuje se da će tempo usvajanja tehnologije ostati nepromijenjen ali i da će se u nekim oblastima ubrzati. Prihvatanje računarstva u oblaku (cloud computing), velikih baza podataka i e-trgovina ostaju visoki prioriteti za poslovne lidere, prateći trend uspostavljen još prethodnih godina. Međutim, takođe je došlo do značajnog porasta interesovanja za enkripciju, nehumanoidne robote i vještačku inteligenciju.
• Automatizacija, zajedno sa recesijom nastalom zbog COVID-19, stvara scenario „dvostrukih poremećaja“ za radnike. Pored trenutnih poremećaja usljed pandemije izazvanih blokadama i ekonomskim redukcijama, tehnološko usvajanje od strane kompanija će promijeniti zadatke, poslove i vještine do 2025. godine. Četrdeset i tri odsto anketiranih preduzeća ukazuje da su spremni da smanje svoju radnu snagu zbog tehnološke integracije (uvođenje robotizacije takoreći), 41 odsto planira da praktično autsorsuje poslove kroz ugovore za posebne zadatke, a 34 odsto planira proširenje radne snage zbog integracije tehnologije, to su, zapravo, nova radna mjesta koja će nastati kada kompanija pređe na novu tehnologiju.

Do 2025. godine vrijeme koje ljudi i mašine provode na trenutnim poslovima na poslu biće jednako, dakle, ljudski i rad robota biće izjednačen. Značajan dio kompanija, takođe, očekuje da će do 2025. godine promijeniti lokacije, svoje lance vrijednosti i veličinu svoje radne snage zbog faktora koji se ne odnose na tehnologije.

Pojaviće se novih 97 miliona radnih mjesta, ali trend nestajanja radnih mjesta biće veći nego danas

• Iako će broj ukinutih radnih mjesta biti nadmašen brojem stvorenih ‘radnih mjesta budućnosti’, za razliku od prethodnih godina, otvaranje novih radnih mjesta se usporava, dok se nestanak radnih mjesta ubrzava. Do 2025. godine 85 miliona radnih mjesta će možda biti izmješteno promjenom u podjeli rada između ljudi i mašina, dok se može pojaviti 97 miliona novih uloga koje su prilagođenije novoj podjeli rada između ljudi, mašina i algoritama (čitaj aplikacija) – jedna je od ključnih konstatacija u Izvještaju SEF.
• Nedostaci u vještinama i dalje su veliki jer će se nove vještine za kojima postoji tražnja na tržištu promijeniti u narednih pet godina. Najvažnije grupe vještina i znanja koje poslodavci vide kao istaknute do 2025. uključuju: kritičko razmišljanje i analizu, kompleksno rješavanje problema, vještine autonomnog rada, potom tu su aktivno učenje, otpornost tj rezilijentnost, tolerancija na stres i fleksibilnost. U prosjeku, kompanije procjenjuju da će za oko 40 odsto radnika biti potrebno dodatno osposobljavanje za period od šest mjeseci ili kraće, a 94 procenta poslovnih lidera izjavljuje da očekuju da zaposleni steknu nove vještine na poslu, što je naglo povećanje od 65 odsto u odnosu na 2018. godinu, kada je objavljen prethodni izvještaj.

Sa ovim se poklapa i globalno istraživanje McKinsey Global Instituta, koje nalazi da će do 2030. potreba za tehnološkim vještinama porasti 60 odsto, a za društvenim i emocionalnim vještinama odnosno svojstvima čak 26 procenata u odnosu na današnje pokazatelje.

Frilenseri tj. radnici na internetu su već zakoračili u ovakvu budućnost, a nisko plaćeni poslovi su u velikom riziku

Budućnost rada već je stigla za veliku većinu internet radne snage, kaže se u izvještaju Svjetskog ekonomskog foruma.

Osamdeset četiri posto poslodavaca namjerava da brzo digitalizuje radne procese, uključujući značajno proširenje rada na daljinu, s potencijalom da 44 procenta svoje radne snage premjesti na stalno poslovanje na daljinu (remote work).

Radi otklanjanja zabrinutosti oko produktivnosti, otprilike jedna trećina svih poslodavaca očekuje i da preduzmu korake kako bi stvorili osjećaj zajedništva, povezanosti i pripadnosti među zaposlenima putem digitalnih alata, i da se uhvate u koštac sa drugim izazovima koje nosi rad na daljinu.

Poslovi koje obavljaju radnici sa nižim zaradama, žene i mlađi radnici bili su dublje pogođeni u prvoj fazi ekonomskog pada tokom COVID-19 krize, zaključuju u ovoj organizaciji. Upoređujući uticaj globalne finansijske krize iz 2008. na pojedince sa nižim obrazovanjem i uticaj krize COVID-19, današnji uticaj je daleko značajniji i veća je vjerovatnoća da će produbiti postojeće nejednakosti.

Onlajn učenje i obuka su dio rastućih aktivnosti obrazovanja i dokvalifikovanja

Onlajn učenje i obuka su u porastu, ali izgleda drugačije za zaposlene i one koji su nezaposleni. Došlo je do četvorostrukog povećanja broja pojedinaca koji traže mogućnosti za učenje na mreži putem sopstvene inicijative, petostrukog povećanja broja poslodavaca koji svojim zaposlenima pružaju mogućnosti za učenje na mreži i devetostrukog povećanja broja polaznika koji pristupaju internetu učenjem kroz javno dostupne programe. Zaposleni stavljaju veći naglasak na kurseve ličnog razvoja, koji su zabilježili rast od 88 odsto među tom populacijom. Oni koji su nezaposleni veći naglasak stavljaju na učenje digitalnih vještina kao što su analiza podataka, računarstvo i informaciona tehnologija.

• Mogućnosti za prekvalifikaciju i usavršavanje radnika postale su kraće na novoograničenom tržištu rada. Ovo se odnosi na radnike koji će vjerovatno ostati na svojim radnim mjestima, kao i na one koji rizikuju da izgube svoje uloge zbog rastuće nezaposlenosti povezane sa recesijom i ne mogu više očekivati prekvalifikaciju na poslu. Da bi ti radnici ostali na svojim radnim mjestima, udio osnovnih vještina koje će se promijeniti u narednih pet godina je 40 procenata, a 50 odsto svih zaposlenih će morati da se prekvalifikuje.

Dakle, svaki drugi zaposleni mora steći nove vještine da bi imao potrebne kompetencije za poslove u najatraktivnijim industrijama danas.

Ljudi u odnosu na robote i dalje imaju komparativnu prednost, naročito u upravljanju i donošenju odluka

Uprkos trenutnom ekonomskom padu, velika većina poslodavaca prepoznaje vrijednost ulaganja u ljudski kapital. U prosjeku 66 odsto anketiranih poslodavaca očekuje povraćaj ulaganja u usavršavanje i prekvalifikaciju u roku od godinu dana.

Međutim, ovaj vremenski horizont rizikuje da bude predug za mnoge poslodavce u kontekstu trenutnog ekonomskog šoka, pa skoro 17 procenata ostaje nesigurno u pogledu povrata ulaganja. U prosjeku, poslodavci očekuju da će do 2025. godine ponuditi prekvalifikaciju i višu struku za nešto više od 70 odsto svojih zaposlenih. Međutim, angažovanje zaposlenih na tim kursevima zaostaje, sa samo 42 procenta zaposlenih koji će iskoristiti mogućnosti za prekvalifikaciju i usavršavanje koje podržavaju poslodavci.

Prekvalifikacija ima značaj i za samo društvo

Značajan broj poslovnih lidera shvata da je prekvalifikacija zaposlenih isplativa i da ima značajne srednjoročne i dugoročne benefite – ne samo za njihovo preduzeće već i za dobrobit društva.
Kompanije se nadaju da će prekvalifikovanih i dokvalifikovanih pola radnika i dalje uspijevati da zaposle, za razliku od optimizacije radne snage i automatizacije.

Javni sektor treba da pruži jaču podršku za prekvalifikaciju i usavršavanje ugroženih radnika. Trenutno samo 21 odsto preduzeća izvještava da može da koristi javna sredstva za podršku svojim zaposlenima kroz prekvalifikaciju i usavršavanje.

Države će morati da stvore podsticaje za ulaganja na sjutrašnja tržišta i radna mjesta, zaključuju u Svjetskom ekonomskom forumu.

Autor teksta