Prema podacima Training Industry Magazina, 2019. godine je na globalnom nivou uloženo 370 milijardi dolara na trening i razvoj zaposlenih. Kompanije su prosječno trošile oko 1300 dolara po zaposlenom za ovu namjenu. Pored toga, zaposleni su u prosjeku provodili 42 sata baveći se edukacijama čime se kreira i oportunitetni trošak koji to uloženo vrijeme nosi. Ovi podaci nesumnjivo ukazuju na važnost i neophodnost da svi resursi koji se ulažu u trening i razvoj budu na pravi način iskorišćeni.

U nastavku teksta, a bazirajući se na naučnim istraživanjima, TackTMI globalnom prisustvu i ekspertizi, kao i dobrim poslovnim praksama iz regiona u posljednjih 20 godina, predstavićemo uvide koji vam mogu pomoći u pronalaženju odgovora na pitanje „Na koji način se može obezbijediti da investicije u trening i razvoj zaista i donesu željene rezultate?“.

Isplanirajte „learning journey“

U jednom od naših tekstova iz oblasti razvoja zaposlenih, timova i organizacija, koje redovno šaljemo članovima naše mailling liste, predstavili smo koncept konsolidacije znanja, mehanizma kojim se znanje prenosi u dugoročno pamćenje. I pregledom drugih naučna istraživanja možemo doći do istog zaključka – učenje je efektivnije ukoliko je proces raspoređen na duži vremenski period. Razvoj zaposlenih ne bi trebalo da predstavlja jednokratan događaj koji se završava sa održanim treningom. Ukoliko se teži ostvarenju određene promjene u ponašanju, što i jeste cilj najvećeg dijela treninga, biće neophodno ulaganje znatno više vremena i truda.

Na koji način onda treba organizovati razvoj zaposlenih? Obrazovne aktivnosti treba koncipirati kao seriju dobro isplaniranih događaja i komplementarnih aktivnosti. Pozitivna stvar je u tome da nam na raspolaganju stoje mnogobrojne opcije, koje mogu biti izvrstan izbor u zavisnosti od konkretne situacije i potreba projekta. Kako biste sagledali opseg mogućnosti, u nastavku možete pogledati aktivnosti koje Tack TMI koristi u svom pristupu razvoja zaposlenih:

  • Cjelodnevne radionice
  • Webinari
  • VILT (treninzi putem web konferencija)
  • Biznis simulacije
  • eLearning
  • On-demand videi
  • Timske aktivnosti i team building aktivnosti
  • Micro-learning sadržaji
  • Koučing
  • Mentorski proces
  • Follow up susreti, zadaci ili dodatni materijali

Proces digitalizacije ubrzan pandemijom Covid-19, doprinio je razvoju eLearninga, kao odgovoru na trenutne okolnosti, a putem ovog linka možete više pročitati o ovom, kao i Blended Learning pristupu učenju.

Povežite trening sa poslom

Trening zaposlenog, sa svim svojim propratnim fazama, će se u nekom trenutku završiti. Ključni aspekti će najverovatnije biti zapamćeni, dok će oni koji su prepoznati kao manje važni, polako isčezavati neminovnim procesom zaboravljanja.

Ipak, tu ne treba da bude kraj i za learning journey. Na putu ka ostvarivanju željenog efekta od ogromne važnosti može biti i uključivanje i direktnog menadžera zaposlenog u razvojni proces. U dogovoru sa menadžerom, poželjno je omogućiti zaposlenom da neposredno nakon završetka formalnog dijela edukacije, preuzme razvojne zadatke koji se nalaze tačno na narednom nivou razvoja. Na ovaj način postepeno se kreiraju uslovi koji će obezbijediti da se sadržaj treninga zaista i primijeni na poslu. Ovaj pristup ne podrazumijeva primjenu strategije „guranje u vatru“ po principu ko uspije da se snađe – uspjeo je. Nepotreban stres i druge potencijalne negativne posljedice koje može prouzrokovati primjena ove strategije, prevazilaze moguće dobiti čak i kod onih zaposlenih koji na kraju uspješno primijene sadržaj treninga. Kod onih koji se ne snađu sa stresom, čitavo iskustvo treninga može imati i dodatne negativne efekte. Zaposleni može percipirati da su novi neuspjesi doveli do potvrđivanja uvjerenja da on/ona „nije za to“ ili prosto da trening nema efekta i da predstavlja neadekvatno iskorišćeno vrijeme. Dakle, kako bi se mogućnosti za ovakav ishod svele na minimum, potrebno je organizovati situacije i prilike koje će postupno uvećavati nivo kompetentnosti zaposlenog.

Vježbanje, vježbanje i ponavljanje

Learning journey se ne smatra uspješno završenim sve dok se naučeno gradivo i ne provježba. Iako smo u velikoj mjeri sigurni da nećemo postati uspješniji u igranju golfa, tenisa ili košarke isključivo gledanjem video sadržaja na internetu ili slušanjem priča o iskustvima drugih, kod „mekih“ vještina nerijetko se dešava da se obuke računaju kompletiranim, bez obzira na to što se primjena naučenog zapravo nije ni dogodila. Ovakav pristup razvoju, veoma izvjesno, neće dovesti do željenih efekata.

Ciljano usmjeren i dugotrajan trud predstavlja jedini način da se promjena na bolje zaista i dogodi. Razmislite na trenutak koliko vremena ste tokom prethodne nedjelje proveli koristeći tastaturu. Da li imate utisak da ove nedjelje brže kucate? Da li pravite drastično manje grešaka nego prethodnih godina? Iako postoje izuzeci, za veliku većinu odgovor je ne. Ne zato što ste došli do fiziološkog platoa preko kojeg ljudska vrsta nikada neće moći da ide, već najverovatnije zbog toga što tokom te aktivnosti niste uložili svjestan trud da u njoj postanete uspješnijii i primijenili adekvatne strategije da taj cilj i ostvarite.

 

Mirko Jevtić

Konsultant za učenje i razvoj

Podelite članak